U srijedu 8. svibnja održano je nacionalno tematsko događanje Energetske zajednice u Hrvatskoj – važan korak za energetsku tranziciju koje je okupilo 50ak sudionika, ključnih dionika i zainteresiranih predstavnika lokalne zajednice za razvoj scene energetskih zajednica u Hrvatskoj.
Osim predstavnika nacionalnih institucija odgovornih za zakonodavne i provedbene aspekte energetskih zajednica, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Hrvatske energetske regulatorne agencije, HEP – Operatora distribucijskog sustava zajedno s predstavnikom jedine do sad uspješno registrirane energetske zajednice građana, Moje energetske zajednice, događanju su prisustvovali i predstavnici ključnih institucija iz Austrije – austrijskog Federalnog ministarstva za klimu, okoliš, energiju, mobilnost, inovacije i tehnologiju, energetskog regulatora E-controla, Austrijske energetske agencije te predstavnika uspješnog pilota energetskih zajednica.
Unatoč ciljevima Strategije EU-a za solarnu energiju da će se do 2025. godine u svakoj zemlji članici uspostaviti barem jedna energetska zajednica utemeljena na obnovljivim izvorima energije u svakoj jedinici lokalne samouprave s više od 10.000 stanovnika, u Hrvatskoj za sada imamo tek jednu, a do kraja godine trebali bismo ih imati više od 60. Nasuprot tome, u Austriji postoji već više od 3000 različitih oblika energetskih zajednica: 1791 suvlasnička zajednica u zgradama, 1171 zajednica obnovljivih izvora energije i 147 energetskih zajednica građana, s kontinuiranim trendom porasta.
Kao jedan od glavnih razloga za takav uspjeh energetskih zajednica u Austriji istaknuto je postojanje Nacionalnog koordinacijskog tijela za energetske zajednice koje djeluje pod okriljem Austrijskog fonda za energiju i klima te federalnog ministarstva kao i uspostava jednostavnih procedura za pokretanje energetskih zajednica koje su lako provedive za sve građane i druge dionike. Koordinacijsko tijelo ima nekoliko stalno zaposlenih osoba koje stoje svakodnevno na raspolaganju svim energetskim zajednicama kao i onima koji to tek žele postati, a na njihovim internetskim stranicama također su dostupne detaljne informacije, hodogrami, predlošci i sva dokumentacija potrebna za pokretanje bilo kojeg tipa energetske zajednice.
U Austriji također postoje različiti mehanizmi poticanja razvoja energetskih zajednica, poput financijske podrške za inovativne projekte te umanjenje naknada za mrežne usluge ovisno o području djelovanja energetske zajednice.
Osim izlaganja predstavnika iz Austrije, na konferenciji je održana i panel rasprava na kojoj su sudjelovali predstavnici ključnih institucija za pokretanje energetskih zajednica u Hrvatskoj – Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Hrvatske energetske regulatorne agencije, HEP – Operatora distribucijskog sustava te tvrtke GridONE koja je u okviru pilot projekta uspostavila prvu energetsku zajednicu građana u Hrvatskoj.
Zaključeno je da iako je formalno uspostavljen zakonodavni okvir za energetske zajednice u Hrvatskoj, predstavnici lokalnih inicijativa još uvijek se suočavaju sa značajnim barijerama za pokretanje vlastitih projekata energetskih zajednica.
Tako je trenutno za osnivanje energetske zajednice građana i zajednice obnovljivih izvora energije potrebno osigurati dozvolu za obavljanje energetske djelatnosti, proces koji je administrativno i financijski zahtjevan te upitno dostižan običnim građanima. Primjerice, za dobivanje spomenute dozvole potrebno je dokazati stručnu, tehničku i financijsku sposobnost, koja između ostalog podrazumijeva da svaka energetska zajednica ima zaposlenu osobu, i to na puno radno vrijeme. Istovremeno nema dostupnih obrazaca za ugovore koje zajednice moraju potpisati s ostalim ključnim akterima, niti onih za međusobno definiranje odnosa unutar zajednice, kao ni uputa s koracima za uspostavu energetskih zajednica u Hrvatskoj.
Time je značajno ograničena mogućnost pokretanja malih projekata od strane lokalnih zajednica, koji bi upravo trebali činiti srž scene energetskih zajednica.
Stoga do sada u Hrvatskoj, unatoč značajnom interesu javnosti te više aktivnih inicijativa, poput one Dobrovoljnog vatrogasnog društva Špičkovina koje je pokrenulo svoj projekt energetske zajednice, imamo tek jednu formalno uspostavljenu energetsku zajednicu s 4kW instalirane snage.
Na događanju je predstavljena Povelja Foruma energetskih zajednica, pakt o suradnji 16 nevladinih udruga i energetskih zadruga, a kojemu je jedan od glavnih ciljeva zalaganje za pojednostavljenje kompliciranih procedura osnivanja energetskih zajednica. Misija Foruma je omogućiti građanima izravno vlasništvo i pravo odlučivanja o proizvodnji energije te aktivno sudjelovanje na energetskom tržištu kroz energetske zajednice, a time i realizaciju novih postrojenja obnovljivih izvora energije ukupne snage od barem 1GW do 2030. godine.
Temeljem rasprava s panela i izlaganja s konferencije predlaže se:
- Uklanjanje stavki zakona koje energetske zajednice tretiraju kao zasebnu energetsku djelatnost za koju je potrebno ishoditi dozvolu (energetska djelatnost organiziranja energetske zajednice građana i energetska djelatnost zajednica obnovljivih izvora energije) – time se ukida i obveza dokazivanja stručne, financijske i tehničke kvalificiranosti, uključivo s obvezom barem jedne osobe zaposlene na puno radno vrijeme, za male projekte EZG i ZOIE, koje trenutno podliježu obvezi dobavljanja dozvole za obavljanje energetske djelatnosti;
- Energetske zajednice trebale bi podlijegati istim uvjetima za sudjelovanje na tržištu kako i svi drugi entiteti (dakle ukoliko EZG npr. želi postati opskrbljivač podliježe uvjetima kao i svi drugi opskrbljivači);
- Provedba analize utjecaja energetskih zajednica na elektroenergetsku mrežu ovisno o veličini i tipu projekata (prema snazi, kW, i obuhvatu km) te sukladno rezultatima analize razrada modela cijena mrežnih usluga;
- Uspostava Radne skupine za energetske zajednice koju čine predstavnici svih nadležnih tijela i ostalih ključnih dionika (MPGI, MINGOR, HERA, HROTE, HEP ODS, HOPS, predstavnici opskrbljivača, energetske agencije, udruge i zadruge te znanstveno-istraživačke institucije) za doradu zakonodavnog i regulatornog okvira;
- Uspostava sustava upravljanja energetskim zajednicama pri operatoru distribucijskog sustava (razvoj programskog alata, razrada i objava ugovornih i ostalih obrazaca);
- Uspostava centralnog informacijskog kutka na nacionalnoj razini (engl. One stop shop, OSS) za energetske zajednice;
- Uključivanje energetskih zajednica u mehanizme za poticanje obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti;
- Revizija sustava reguliranja cijena energije s ciljem stvaranja poticajnog okruženja za investiranje u obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost uključivo i kroz modele energetskih zajednica;
Prezentacije s događanja:
